PapiriŽivot

Sve što treba da znate o bankama u Nemačkoj i kako otvoriti račun u istim

Nemačka birokratija je nemilosrdna, pa se tek pridošlima u Nemačku savetuje da završe birokratske obaveze u najkraćem roku kako bi izbegli eventualne probleme. U jednom od prethodnih tekstova smo se bavili prvim korakom odnosno prijavljivanjem prebivališta i kako naći smeštaj. Jedan od sledećih koraka je otvaranje računa u banci. U ovom tekstu se bavimo procesom otvaranja

Filip S. Perišić
Objavljeno

Nemačka birokratija je nemilosrdna, pa se tek pridošlima u Nemačku savetuje da završe birokratske obaveze u najkraćem roku kako bi izbegli eventualne probleme. U jednom od prethodnih tekstova smo se bavili prvim korakom odnosno prijavljivanjem prebivališta i kako naći smeštaj. Jedan od sledećih koraka je otvaranje računa u banci. U ovom tekstu se bavimo procesom otvaranja i zatvaranja računa, vrstama računa, online bankama, a malo i trenutnim stanjem na tržištu. U tekstu takođe možete preuzeti obrazac za zatvaranje računa u bilo kojoj banci. Ukoliko vas zanima u kojoj banci da otvorite račun, naše mišljenje možete pročitati u tekstu: Drugi korak u Nemačkoj: otvaranje bankovnog računa – Girokonto

Bankarski sistem, stanje na tržištu i bankarske usluge u Nemačkoj se razlikuju od onoga na šta smo navikli kod kuće. Jedna od glavnih razlika jeste da se banke u Nemačkoj bore za nove mušterije, a ljudima je generalno mrsko da se informišu i opterećuju otvaranjem novog računa. Stoga ih banke motivišu nudeći im besplatan novac za otvaranje istog. Naročito više ponuda ima za studente gde neke banke isplaćuju premiju čak i do 300 € ukoliko otvorite račun kod njih, dok se za ostale banke premije kreću od 10 do 250 €. Naravno, 300 € se ne dobija odmah na ruke, već nakon što ispunite određene uslove. Primera radi, 50 € dobijate ako imate pet transkacija sa vrednošću većom od nekog iznosa (npr. 10 €),  a pod transakcijom se podrazumeva plaćanje karticom, prebacivanje pare na račun, slanje para sa računa i slično. Drugih 50 € ako imate pet transkacija tri meseca za redom i tako dalje. Uslovi za premiju i visina premije se razlikuju od banke do banke.

Možda se pitate zašto su premije za studente veće nego za ostale građane, tj. zašto se banke grčevito bore za studente. Postoji više razloga za to. Prvi razlog je to što su studenti po pravilu bez novca i aktivno se interesuju koja banka im daje veću premiju, tako ih nije toliko lako pridobiti i to je jedan od razloga  zbog kojih su premiije dosta porasle. Drugo, studenti su ti koji će nakon završenih studija, tj. u ne tako dalekoj budućnosti zarađivati dosta para. Banka čija je student mušterija tokom studija će verovatno pridobiti poverenje istog, te kad nakon studija krenu prve plate, velika je verovatnoća da će studenti početi sa kupovinom finasijskih produkta (prvo) u banci od poverenja. Banka od poverenja je po pravilu banka čiji su klijent bili tokom studija. Iz tog ugla, investicija banke od 300 € za pridobijanje veoma perspektivne mušterije (studenta) je veoma mala.

Ostale razlike koje najviše zatiču pridošle sa Balkana su niske kreditne kamate, besplatno održavanje računa, podešavanje trajnih naloga, besplatno podizanje para, besplatno slanje novca unutar zemlje i EU, druge vrste računa, debitne kreditne kartice i online banke.

Šta su online banke

Online banke su banke koje nemaju fizičke objekte poput filijala, poslovnica i šaltera, već se sve odvija online putem interenet stranice ili preko mobilne aplikacije i eventualno poštom. Nepostojanje fizičkih objekata znači za banku dosta niže troškove, pa su shodno tome mnoge usluge besplatne, poput održavanja tekućeg, kreditnog i drugih računa, kreditne i debitne kartice su besplatne i slično.

Kod online banaka korisnički servis se odvija preko (video) chat-a, emaila ili telefona, podnošenje zahteva za kredit i sve ostale usluge se takođe odvijaju online. Dostupnost korisničkog servisa se razlikuje od banke do banke, pa neke banke imaju servis dostupan 24 sata dnevno, druge banke od 8 do 20 časova, treće banke nekako drugačije. Kod mnogih online banaka se korisnički servis odvija i na engleskom, što je velika prednost za novopridošle, jer je u fizičkim bankama velika verovatnoća da službenice ne znaju engleski pa morate posedovati bar elementarno znanje nemačkog kako biste završili šta ste naumili. Moje iskustvo je da je korisnički servis online banaka u svakom pogledu bolji, pouzdaniji, brži i informativniji od službenica u filijali. Verujem da su online banke svesne da su njihovi klijenti osetljivi i da, ako jednom iznevere, klijenti mogu u roku od 10 minuta i sa par klikova mišem otvoriti račun u drugoj banci, sa naročitom pogodnošću u kojoj će druga banka vrlo rado preuzeti za vas zatvaranje računa kod konkurenta, prebacivanje novca i ostalih usluga. Pošto je jeftinije zadržati postojeću mušteriju nego pridobiti novu, rezonujem da je zbog ovog korisnički servis kod online banaka znatno kvalitetniji. Primera radi, jednom prilikom određena online banka, čija sam mušterija, nije znala odgovor na moje pitanja zbog čega se izvinjavala i obećala da će se u roku od sat vremena javiti putem mail-a sa traženim informacijama. To su na kraju i učinili.

Na kraju, podizanje novca sa kartice online banaka i uplaćivanje keša na račun se razlikuje od banke do banke. Neke online banke imaju dogovor sa nekolicinom fizičkih banaka, pa je podizanje na njihovim automatima besplatno, kod drugih online banaka možete podizati novac sa svih automata besplatno, kod trećih banaka možete podizati novac besplatno na svim automatima, ali samo određeni broj puta u mesecu, kod četvrtih online banaka možete pored automata da podižete i uplaćujete pare u prodavnicama i samoposlugama.

Ako otvorite račun u online banci, automatski imate mogućnost online bankarstva, dok kod fizičke banke morate prvo dodatno aktivirati online bankarstvo, a tu uslugu aktiviranja banke uglavnom naplaćuju. Primera radi, Sparkasse naplaćuje aktivaciju korišćenja usluge online bankarstva 10 €, što je, po svoj prilici, bespotrebno bačen novac. Iako deluje kao bezazlena svota, tom sumom novca možete obradovati prijatelja ili devojku, čime će i ta relativno mala suma višestruko dobiti na vrednosti. Kada aktivirate uslugu online bankarstva, ona Vam donosi i mogućnost komunikacije sa Vašom bankom online kao i u slučaju sa online bankama, s tim što je moje iskustvo online komunikacije sa online bankom znatno bolje nego sa fizičkom bankom.

Gde otvoriti račun na kraju? U online ili u fizičkoj banci? Sve zavisi šta želite od banke. Po mom mišljenju, prednost fizičke banke je što možete ostvariti i negovati kontakt sa bankarskim savetnikom koji je vam je dodeljen, pa možda na osnovu poveranje stvorenog tokom kontakta možete “lakše” dobiti kredit. Međutim to podrazumeva da imate dobrog savetnika koji ne želi non-stop da Vam proda neku uslugu (što mu je u opisu posla i od čega mu zavisi bonus), a moje iskustvo me je naučilo drugačije. Pre svega, bankarski savetnici su na dnu bankarske piramide i od obrazovanja imaju uglavnom samo obuku. Odlični među njima brzo napreduju, zauzimaju druga radna mesta i odlaze. Druga prednost fizičkih banaka je da češće imaju povoljniju ponudu dugoročnih kredita. Glavna prednost online banke je, po mom mišljenju, da se sva papirologija odvija online, mogućnost odabira PIN coda, besplatno održavanje svih računa, odobravanje raznih kredita za manje od 5 minuta i odličan korisnički servis.

Nije redak slučaj da fizička banka osnuje svoju online banku u kojoj nudi druge uslove i poslove. Primera radi, Commerzbank, druga najveća nemačka banka, otvorila je 1994. svoju online banku ComDirect, koja je najpopularnija zbog svog namenskog računa za trgovinu hartijama od vrednosti. Na kraju krajeva, jedno ne isključuje drugo i možete otvoriti račun u više banaka. Mnogi mom okruženju, pa i ja sam, imaju račun u više banaka, kako u fizičkim, tako i u online bankama. Strategija među mojim kolegama sa fakulteta i sa posla je da imaju račun u što više banaka i time mogućnost za dozvoljeni minus (na nemačkom Dispositionskredit, u svakodnevnom govoru samo Dispo), tako da kad im on stvarno i zatreba, imaju izbor da izaberu banku sa najmanjom kamatnom stopom. Pored toga, račune u različitim bankama koriste u različite svrhe. Naravno, svakodnevno koriste jednu do dve kartice, dok su ostale na sigurnom u fioci.

Kako otvoriti račun

Otvaranje računa je prilično jednostavno. Ako otvarate račun u fizičkoj banci, idite u banku po izboru i na licu mesta možete otvoriti račun ako imate sa sobom prijavu o prebivalištu tj. Anmeldebescheinigung i identifikacioni dokument odnosno pasoš. Ceo proces traje oko 15-ak minuta ako odlučite da potpišete ugovor na licu mesta. Ako želite možete reći službenici da želite da pročitate ugovor na miru kod kuće i da ćete se vratiti za koji dan sa potpisanim ugovorom. Verovatnoća je velika da zaposleni u banci ne pričaju Engleski, pa je potrebno elementarno znanje Nemačkog jezika. Nakon što predate u banci potpisan ugovor, u roku od 2 nedelje ćete poštom dobiti dva ili više pisma. U jednom pismu će se nalaziti kartice, u drugom PIN code, a u ostalim pismima, ako ih bude, nalaziće se preostala dokumentacija.

Ako otvarate račun u online banci, treba popuniti online zahtev za otvaranje računa na internet stranici banke. Nakon što ispunite ceo formular otvara se stranica gde možete da prekontrolišete unete podatke. Ako je sve ispravno, imate dve opcije – prvu, da skinete popunjeni zahtev kao PDF i odštampate i drugu, da kažete online banci da vam pošalje odštampan zahtev.

Nakon ispunjenog i potpisanog zahteva treba da potvrdite svoj identitet da bi online banka bila sigurna da su podaci u formularu tačni. Postoje dva načina potvrde identiteta. Prvi je VideoIdent, odnosno video-identifikacija preko interneta tokom video chat-a. Razgovor traje oko 3-4 minuta i treba samo osobi sa druge strane da pokažete svoj pasoš. Nažalost, ovo zahteva pasoš iz EU kao i to da bude izdat nakon 2014, tako da ja sa svojim srpskim pasošem nisam imao tu privilegiju (ne znam da li hrvatski pasoš ima istu). Drugi način identifikacije je u pošti odnosno PostIdent. Od online banke ćete dobiti formular koji treba da ispuni radnica u pošti. Ponesite sa sobom obavezno svoj pasoš jer na osnovu njega radnica u pošti vrši identifikaciju.

Na kraju, potpisan zahtev i prijavu o prebivalištu odnosno Anmeldebescheinigung treba da pošaljete poštom (zajedno sa PostIdent formularom ako ste se tim putem identifikovali). Slanje poštom je po pravilu za Vas besplatno jer sve troškove, čak i koverte, preuzima online banka. Nakon što pošaljete dokumenta, u roku od najviše dve nedelje dobićete odgovor da li je Vaš zahtev prihvaćen i da li Vam je otvoren račun. Ukoliko jesu, u roku od 10 dana dobićete jednu kovertu sa karticom, i drugu kovertu sa podacima. Nakon toga, treba da se ulogujete na stranicu online banke i izaberete PIN za Vašu karticu. Zapamtite dobro PIN jer, iako možete kasnije uglavnom da ga promenite online, promena PIN-a često nije besplatna usluga.

Koji račun mi je potreban

Kada otvarate račun u banci, možete da birate koji račun ili račune želite da otvorite. Standardne vrste računa su Girokonto, Tagesgeldkonto, Festgeldkonto i Depotkonto. Pretpostavljam da ste naslutili da reč (das) Konto znači račun.

Na nemačkom se račun kaže (das) Konto. Izvor: aboalarm.de

Girokonto

Girkonto (žiro-konto) je žiro-račun odnosno tekući račun (tehnički postoji razlika između žiro i tekućeg računa kod pravnih lica) i to je račun koji verovatno prvo želite da otvorite ako ste novi u Nemačkoj. To je račun na koji će vam poslodavac isplaćivati platu. Karticu povezanu sa tim računom tj. debitnu karticu ćete verovatno koristi redovno za plaćanje u prodavnici ili za podizanje keša sa automata. Ta kartica se zvanično zove EC-Karte (Electronic Cash Karte), a u svakodnenom govoru se naziva i Girokarte ili Debitkarte. Takođe, ove kartica se još naziva u svakodnevnom govoru i MaestroCard ili V Pay u zavisnosti kroz čiji sistem se transakcije tehnički odrađuju, odnosno da li banka kod koje imate račun ima ugovor sa MasterCard ili Visa sistemom. 

Održavanje tekućeg računa je po pravilu kod svih online banaka besplatno, dok kod fizičkih zavisi od banke do banke, neke naplaćuju održavanje računa, a neke ne. Ima fizičkih banaka koje imaju bezobrazne cene i naplaćuju oko 6 € mesečno odnosno odnosno 72 € godišnje, što su, po mom mišljenju, bačene pare. Umesto da ga poklonite banci, tim novcem možete sebe počastiti sa dve povratne avionske karte do Bratislave, Brisela, Sofije, Kelna, Niša, Tuluza, Rima, Milana ili koje god već destinacije. Ako već imate račun u fizičkoj banci za koji plaćate održavanje, savetujemo da ga zatvorite jer Vas takoreći pelješe. Ako iz nekog razloga ne želite da ga zatvorite, onda možete da pričate sa svojim bankarskim savetnikom i da mu/joj kažete da planirate da zatvorite račun jer u drugim bankama dobijate istu uslugu besplatno. Na to ćete kao reakciju dobiti ili besplatno održavanje ili će vam smanjiti cenu koju plaćate jer, kao što rekoh, jeftinije je zadržati postojeću mušteriju nego pridobiti novu.

Ako ste student onda u svakoj fizičkom banci imate besplatan Girokonto (iz gore navedenih razloga). Ipak, ako ste stranac, nije retko da će vam banka prećutati da imate tu mogućnost pa tako imam prijatelje strance studente koji su plaćali DeutscheBank u Manhajmu (otvara se u novom tabu) 2,90 € za održavanje računa. Možda ne deluje puno, ali to je skoro 35 € na godišnjem nivou, odnosno nove farmerke za vas ili dve karte za pozorišnu predstavu ili fudbalsku utakmicu. Neki od prijatelja su naposletku promenili banku, a neki su pričali sa svojim bankarskim savetnikom i dobili besplatan račun i kao izvinjenje besplatno aktiviranje online bankarstva. Sledeća bezobrazna stvar koju fizičke banke znaju da vam naplate je naplata za uslugu koju bi online mogli sami da sprovedete. Primera radi, online možete sami da kreirate, brišete i podešavate trajne naloge besplatno, dok ako to želite da uradite u poslovnici, tu uslugu će vam naplatiti. Time su najviše oštećeni penzioneri i drugi građani koji se ne snalaze najbolje sa modernim tehnologijama.

Tagesgeldkonto

Tagesgeldkonto (tages-geld-konto)  je vrsta štednog računa odnosno račun za štednju po viđenju. To znači da je novac uvek dostupan i da ga možete svakog trenutka povlačiti sa ili uplaćivati na račun. To je račun na koji ćete uglavnom prebaciti pare sa Girokonto da bi ubirali kamatu. Zbog fleksibilnosti raspolaganjem novca, kamata koju ubirate je niža nego kamata na drugim vrstama štednih računa. Danas, septembra 2017. godine, zbog stanja na tržištu je kamata veoma blizu nuli, mada je to slučaj i na drugim vrstama štednog računa.

Pripis kamate zavisi od banke do banke. Neke banke je isplaćuju mesešno, drugo kvartalno, treće na pola godine, dok neke to čine na kraju godine. Po pravilu održavanje Tagesgeldkonto je besplatno i u online bankama i u fizičkim bankama. Ako nije, bežite od te banke jer vas pljačkaju, pošto postoji ogroman broj banaka u kojima jeste besplatno. Kod nekih banaka možete imati i više računa za štednju po viđenju, naravno isto besplatno, tako da svaki račun možete posvetiti nekoj nameni (npr. jedan račun vam je štednja za odmor, drugi račun je štednja za novi telefon itd). Kod Tagesgeldkonto se banke razlikuju i po tome koliko su transparetne, odnosno koliko kamate ste već ubrali i kog datuma će ga tačno isplatiti. Neke banke nisu transparetne dovoljno pa, recimo, ako znate da isplaćuju kamatu kvartalno, onda znate da ćete negde u martu, junu, septembru ili decembru dobiti isplaćeno. Sumu koju ćete dobiti ne možete sami videti već morate pitati banku. Takođe postoje banke koje su specijalizovane samo na Tagesgeldkonto i to je jedini račun koji imaju u ponudi. Ja sam jedan od korisnika takve banke, pa shodno tome jednu banku koristim za Girokonto, a drugu za Tagesgeldkonto.

Festgeldkonto

Festgeldkonto (fest-geld-konto) je vrsta štednog računa odnosno račun za oročenu štednju. Po pravilu, održavanje Festgeldkonto je takođe besplatno. Ako nije, savetujemo da bežite iz te banke jer vas verovatno pljačkaju. Kamatu koju ubirate na Festgeldkonto je veća od kamate na Tagesgeldkonto mada danas, septembra 2017, zbog stanja na tržištu je kamata za oročenu štednju isto blizu nule. Različite banke nude različite kamate u zavisnosti od kriterijuma. Neki od kriterijuma su visina štednog uloga ili ročnost. Kod nekih banaka možete oročiti novac na samo mesec dana ili na dva, tri meseca. Kod nekih banaka je minimum pola godine ili godinu dana, a kod nekih morate da oročite na minimum pet godina ili više. Sa Festgeldkonto možete povući novac pre kraja dogovorenog roka, ali za to uglavnom plaćate određenu proviziju. Sve zavisi od banke na koliko možete da oročite novac i šta se dešava ako povučete isti sa računa u roku ranijem od dogovorenog. Iako bi visina kamata trebala da bude različita u zavisnosti od štednog uloga i ročnosti, danas zbog stanja na tržištu je kamata skoro za svaku mogućnost ista odnosno veoma blizu nule. Takođe, postoje banke koje su specijalizovane na Festgeldkonto, pa kod njih uglavnom ubirate veću kamatu, ali je zbog današnjeg stanja na tržištu razlika u kamati skoro neprimetna. Ja lično nemam račun kod takve banke pošto ne koristim Festgeldkonto, prvo iz razloga jer ne želim da oročim novac, a drugo, jer u mojoj banci dobijam bolju ponudu za Tagesgeldkonto.

Depotkonto

Depotkonto (de-pO-konto) je namenski račun za trgovanje hartijama od vrednosti. To je račun preko kojeg kupujete i prodajete akcije, obveznice i slično. Depotkonto nije po pravilu besplatan, ali ima banaka kod kojih jeste. Postoje banke koje su specijalizovane za Depotkonto i kod njih je, naravno, održavanje računa besplatno. Neke od tih banaka nude i besplatan Girokonto, Tagesgeldkonto, Festgeldkonto kao i besplatne debitne kreditne kartice. Veoma dobre banke nude svojim mušterijama i besplatne (online) kurseve o finasijskom tržištu, investiranju, bankarstvu i sličnim temama. Jedna od najpopularnijih takvih banaka je gore pomenuta online banka ComDirect. Ja sam lično njihov klijent, a pored Depotkonto aktivno ih koristim i za besplatno slanje para u domovinu. Kako to radim, možete da vidite ovde. Njihov žiro račun i račune za štednju aktivno ne koristim jer mi druge banke nude bolje uslove za to.

Kako zatvoriti račun

Zatvaranje računa odnosno Konto kündigen je takođe prilično jednostavan proces. Potrošači u Nemačkoj su mnogo zaštićeniji nego što je slučaj u domovini pa se samim tim banke ne mogu tako jednostavno osiliti i raditi šta im je volja, kao što je slučaj u našim krajevima. Sve što je potrebno je da pošaljete pismo za izjavom da želite da zatvorite račun u najkraćem vremenskom roku ugovorenom ugovorom. Najkraći zakonski vremenski rok ustanovljen u ugovoru je uglavnom dve nedelje ili kraj sledećeg meseca. Izjava pored toga treba da sadrži klijentski broj, datum i mesto pisane izjave i sve vrste računa koje želite da zatvorite, kao i njihove brojeve. Obrazloženje zašto zatvarate račun nije zakonski obavezno i ne morate ga napisati ako ne želite. Pre nego što zatvorite račun, možete sami prebaciti pare na drugi račun, a možete reći i banci da to uradi za vas. U tom slučaju treba da napišete vlasika računa, IBAN (vrsta broja računa) i BIC (broj banke). Izjavu završavate molbom da vam pismeno potvrde da ste zatvorili račun i zaključno sa kojim datumom. Na kraju, bitno je da izjava sadrži ime i prezime kao i svojeručni potpis. Bez potpisa izjava nije važeća, a potpis mora biti isti kao pri potpisivanju ugovora, a to je potpis koji vam stoji u pasošu (pošto ste se pasošem identifikovali).

Na slici imate primer fiktivne osobe Milice Martinović iz Berlina koja zatvara svoj Girokonto u banci Postbank. Ako Milica Martinović u Postbank banci ima i druge račune, oni ovom izjavom neće biti obuhvaćeni. Obrazac izjave možete skinuti ovde. U obrascu imate tekst za istovremeno zatvaranje Girokonto i Tagesgeldkonto. Bitno je da u obrascu popunite vaše podatke, po potrebi dodate ili obrišete račune i da ga potpišete pre nego što ga pošaljete. U obrascu takođe postoji deo u kome zahtevate da vam banka prebaci sav novac na neki drugi račun. Ako ste već sami prebacili novac na drugi račun, taj deo možete obrisati.

Primer izjave za zatvaranje tekućeg računa u Postbank

Ako zatvarate račun u fizičkoj banci, ne možete predati izjavu u najbližnoj poslovnici već morate poslati izjavu kao pismo u centralu koja je zadužena za zatvaranje računa, a troškove slanja pisma snosite sami. Po meni je bezobrazno što poslovnica ne želi da pošalje pismo za vas, mada ih mogu razumeti. Njima je cilj da vam otežaju zatvaranje računa.

Konkurencija među bankama u Nemačkoj je velika pa se banke laktaju za nove mušterije. To je povoljno za potrošače jer mogu dobiti novčane premije i do 300 € za otvaranje računa. Takođe, ne moraju da plaćaju za održavanje računa, slanje novca, podešavanje trajnih naloga i slično. Ako neka banka želi da Vam naplati ove usluge, savetujemo da se sklonite od nje jer Vas pljačka. Postoji veliki broj banaka kod kojih možete sve te usluge dobiti besplatno. U Nemačkoj je uobičajno da građani imaju račune u više različitih banaka jer različite banke imaju drugi fokus. Neke banke su fokusirane na račune za štednju, dok su druge fokusirane na trgovinu sa hartijama od vrednosti, a treće na iskustvo svakodnevnog korišćenja kartice. Sam proces otvaranja i zatvaranja računa je jednostavan, a mušterije uživaju veća prava nego ona na koja smo navikli kod kuće. Nadam se da smo Vam pomogli da se orijentišete po pitanju računa i da nećete morati da plaćate Vašoj budućoj banci bilo šta. Ukoliko imate pitanja ili Vam je potrebna pomoć, pišite nam u komentarima.

Nastavi čitanje